U ovom blogu vam približavamo proces sakupljanja i vrcanja meda. Simfonija truda, rada, i simbioze donese na naše trpeze jednu od najzdravijih i najvoljenijih poslastica. U Crnog Gori med igra ključnu ulogu, kvalitetna tegla se traži i dobar proizvođać se ne zaboravlja!
Med nastaje od slatke tečnosti koja se nalazi u cvijetu i zove se nektar – njega izlučuju posebne žlijezde smještene u cvijetu a ponekad i van cvijeta biljke. Sastoji se od 80% vode, sa kojom su pomiješani složeni šećeri. Pčele sakupljaju nektar pomoću svog dugog jezika koji liči na cijevčicu. Pčele u svojoj građi imaju običan želudac i želudac za med, koji služi za prenošenje nektara od cveća do košnice. Pčela mora da obiđe između 100 i 1500 cvijetova kako bi napunila svoj želudac za med nektarom, kap po kap. Taj želudac je sposoban da primi samo 70 mg nektara, ali to je skoro jednako tijelesnoj težini pčele. Kad se vrati u košnicu, pčela predaje nektar jednoj ili dvijema pčelama radnicama (one ne izlaze iz košnice), koje uzimaju nektar iz njenih usta.
Onda pčele rasporede nektar po saću, kap po kap. Voda polako isparava iz nektara, od čega sirup postaje gušći. Pčele čak ubrzavaju sušenje meda mašući krilima kao lepezom. Kad je sirup u ćeliji odgovarajuće čvrstine, taman dovoljno ljepljiv, zvanično postaje med, a pčele na ćelije stavljaju poklopac od voska. Bijeli vosak dolazi u obliku pahuljica iz pčelinje voštane žlezde. Onda se med čuva dok ne dođe vreme da se pojede. Za godinu dana kolonija pčela pojede između 55 kg i 90 kg meda.
Tu ćemo stati sa pčelama, i dati pozornicu ljudima.
Postupak vrcanja meda iz okvira počinje i teče na sledeći način: prvu stranu iz okvira polako vrcati, da bi istresli jedan deo meda s te strane. Zatim, okrenemo medni okvir sa druge strane i ovu do kraja izvrcamo, pa zatim okrenemo pređašnju stranu, da i nju do kraja izvrcamo. Ovako se osiguravamo da saće ostane netaknuto.
Ako vrcamo med iz okvira s mladim saćem, moramo oprezno i veoma polagano okretati, jer se takvo saće lako lomi.
Izvrcano saće treba vratiti u košnice, da bi ih pčele očistile i ispravile slučajne povrede.
Ako vrcamo med, dok još paša traje, možemo saće vraćati košnicama u svako doba dana. Ali, ako je paša gotova, tada ih treba vraćati ili predveče ili u zoru. Predveče je svakako sigurnije, jer vraćanje u zoru ponajčešće izaziva grabež.
Med se kroz slavinu vrcaljke cijedi se u posudu, pa se iz nje preliva u cjedilo. Možemo ga cijediti i direktno iz slavine kroz obično dvostruko sito, a iz posude onda u kante. Ta metoda važi kada su u pitanju manje količine, dok je veće količine pametno ipak odmah procijediti. Par dana po završetku procesa vrcanja treba skinuti s vrha meda pjenu, a nakon daljih vrcanja skidamo sa vrha meda i tanji sloj medne pjene, pa će tako med biti potpuno čist. Vrcanje meda je odgovoran posao, pa ga tako i treba obavljati.
Na kraju ovog procesa, nama se servira tegla tečnog zlata, za priganice, palačinke, za na kašiku, kako god da volimo! Dani meda TO Plav svedu ove komplikovane i čudnovate procese na iskustveno zadovoljstvo! Nakon rada pčela i pčelara, mi dobijamo priliku da probamo proizvod koji u svojoj srži nosi duh planine, dolina i flore! Sav taj trud i rad moramo cijeniti i probati. Najljepši ukusi se dožive kada se zna mala ili velika priča koja čuči iza recepta! Dobrodošli u Plav, na naše vrijedne i divne dane meda, da zajedno zasladimo živote!
🔷 𝐓𝐑𝐎𝐌𝐄Đ𝐀 🔷 ➡ 𝐒𝐄𝐃𝐌𝐈 𝐏𝐋𝐀𝐍𝐈𝐍𝐀𝐑𝐒𝐊𝐈 𝐏𝐎𝐇𝐎𝐃 🔷 TO Plav u saradnji sa NP Prokletije, planinarskim i skijaškim klubovima organizuje pohod na Tromeđu, 2366mnv,...
𝐏𝐑𝐎𝐊𝐋𝐄𝐓𝐎 𝐃𝐎𝐁𝐑𝐀 𝐓𝐑𝐊𝐀 ➡ Otvoreno državno prvenstvo Crne Gore u olimpijskom triatlonu 🔶 Za početnike super prilika da uzmu učešća sa prefesionalncima iz naše države i...
Mjesto koje je nekada bilo poznatije od cijela Budvanske rivijere, danas skoro da je zaboravljeno od ljudi i svijeta, uprkos prirodi koja ga je opkolila i koja u svojim njedrima krije čak pet jezera u samoj okolini Plava! Tako danas govorimo o jezeru...
Prokletije još uvijek stoje kao simbol divlje ljepote Crne Gore, čije se misterije i dan danas polako otkrivaju! Smatrane za najmanje istražen dio Crne Gore, dugo su bile i turistički zapostavljene. Uz Turističku Organizaciju Plav došlo...
PODIJELI NA FACEBOOK-U